Kineska tranzicija vodonika: rastuća plima zelenog vodonika

Kineska tranzicija vodonika: rastuća plima zelenog vodonika

Koncept energije vodika, koji zavisi od hemijske reakcije između vodika i kiseonika za oslobađanje čiste energije, privukao je ogromnu pažnju poslednjih godina. Uz primjene u rasponu od transporta do industrijskih sektora, energija vodika obećava održiv, čist izvor energije. Područje gorivnih ćelija zauzelo je centralno mjesto, a stručnjaci na „Seminar za implementaciju visoke kvalitete o aplikaciji za skladištenje vodonika iz vjetra i solarne energije“, u organizaciji China EV 100, projektuju da bi do 2025. ili 2026. godine troškovi vodikovih gorivnih ćelija mogli potencijalno odgovaraju onima kod litijum-jonskih baterija.

Energija vodika je trenutno kategorizirana u tri vrste na osnovu metoda proizvodnje: siva, plava i zelena. Sivi vodonik, proizveden korištenjem fosilnih goriva poput uglja, ima visok sadržaj ugljika. Plavi vodonik se uglavnom proizvodi iz fosilnih goriva kao što je prirodni plin i podvrgnut je tehnikama hvatanja i skladištenja ugljika, što rezultira nižim emisijama ugljika. Zeleni vodonik, s druge strane, dolazi iz obnovljivih izvora poput sunca, vjetra i vode. Njegov proizvodni proces je ekološki prihvatljiv, izbjegavajući emisije zagađivača zraka poput ugljičnog dioksida.

U poređenju sa sivim i plavim vodonikom, zeleni vodonik se ističe kao ekološki najprihvatljivija opcija, koja služi kao ključni pokretač održive energije i olakšava globalnu transformaciju obnovljive energije. Prema izvještaju Deloittea, zeleni vodonik iz obnovljivih izvora energije trenutno čini manje od 1% ukupne proizvodnje vodonika zbog ograničenja troškova. Međutim, projekcije pokazuju da će, iako će opskrba plavim vodonikom nastaviti da raste, postepeno popuštati zelenom vodoniku počevši od 2040. godine. Očekuje se da će zeleni vodonik do 2050. činiti značajnih 85% proizvodnje vodonika, s procijenjenom godišnjom trgovinskom vrijednošću od 280 milijardi dolara.

Unutar Kine, udio energije vodika u terminalnoj potrošnji energije stalno raste. Trenutno je potražnja za energijom vodonika prvenstveno koncentrisana u hemijskoj industriji, pri čemu se sinteza amonijaka oslanja na vodonik u stabilnoj potražnji od oko 10 miliona tona. Sektori kao što su transport i metalurgija također pokazuju značajan potencijal rasta za korištenje vodonika. Predviđa se da će kineska proizvodnja vodonika do 2030. i 2050. godine dostići 37.15 miliona tona odnosno 60 miliona tona, sa udjelom u terminalnoj potrošnji energije od 5% i 10%.

Kineski pejzaž energije vodonika je pod utjecajem njene energetske strukture, koja je bogata ugljem i oskudna prirodnim plinom. Dok vodonik dobijen iz prirodnog gasa ima visoku cenu proizvodnje, zrele tehnologije proizvodnje vodonika na bazi uglja su dobro uspostavljene, formirajući kompletan industrijski lanac. Uprkos većem intenzitetu emisije, vodonik na bazi uglja čini preko 60% ukupne kineske proizvodnje vodonika zbog stabilnog snabdevanja ugljem i ekonomske održivosti. Sa svojim značajnim razmjerom, vodonik na bazi uglja bi trebao ostati ključni dio kineskog sistema snabdijevanja vodonikom, djelujući kao glavni izvor jeftinog vodonika u srednjem roku.

Istovremeno, kineski razvoj zelenog vodonika ubrzano napreduje. Prema Guotai Junan Securities, stopa penetracije zelenog vodonika u Kini bila je oko 2% u 2020. Od 2021. broj demonstracionih projekata zelenog vodonika u zemlji se stalno povećava, a elektroliza velikih razmjera za proizvodnju vodonika ušla je u novu fazu opsežna demonstracija. Pojava elektrolizera velikog kapaciteta olakšala je istraživanje komercijalnih operativnih modela. Očekuje se da će ove demonstracije velikih razmjera unaprijediti domaće inženjerske sposobnosti za proizvodnju obnovljivog vodonika, proširiti skalu proizvodnje zelenog vodonika i smanjiti troškove. Predviđa se da će se do 2025. godine troškovi alkalnog i PEM elektrolizatora smanjiti za 35-50% u odnosu na trenutne nivoe, što će dalje pokretati inovativnu primjenu energije vodonika u različitim nizvodnim scenarijima i ubrzati supstituciju sivog vodonika zelenim vodonikom.

Kineska Alijansa za energiju vodika predviđa da će do 2030. zeleni vodonik činiti 15% kineske proizvodnje vodonika, a taj udio bi trebao dramatično porasti na 70% do 2050. Kako zamah zelenog vodonika raste, on će igrati ključnu ulogu u oblikovanju pejzaž tranzicije čiste energije u Kini i šire.