Jesu li električna vozila sklona požaru?
Jesu li električna vozila sklona požaru?

Jesu li električna vozila sklona požaru?

Jesu li električna vozila sklona požaru?

Uprkos povremenim incidentima visokog profila, podaci pokazuju da električna vozila (EV) nisu sklonija zapaljivanju od svojih benzinskih pandana. U stvari, u Kini, koja je najveće svjetsko tržište električnih vozila, utvrđeno je da je učestalost zapaljenja vozila s novom energijom znatno niža.

U 2019., stopa je iznosila samo 0.0049%, što je dalje palo na 0.0026% od 2020. U međuvremenu, tradicionalni automobili na benzin imaju godišnju stopu požara od oko 0.01% do 0.02%, prema podacima kineskog odjela javne sigurnosti. Dok se EV-ovi mogu zapaliti zbog problema kao što su termički bijeg u baterijama, nepravilna praksa punjenja ili vanjske sile koje uzrokuju deformaciju baterije, preventivne mjere mogu značajno ublažiti ove rizike.

Otkucavajuća tempirana bomba našeg doba možda je jednostavno parkirana na našim prilazima. Popodne 22. avgusta 2021. godine, u novom gradu Zhujiang u Guangdžouu, svjedočilo je jezivom spektaklu – Tesla Model S se samozapalio, a lizanje njegovog žestokog plamena nije poštedjelo susjedni BMW Serije 7. Vatrogasci su požurili na lice mesta, ali šteta je pričinjena, a incident je ponovo bacio jezivu senku na naizgled neizbežan uspon električnog vozila (EV).

Kako se stopa usvajanja EV globalno ubrzava, priče o spontanom sagorijevanju naglašavaju narativ, šaljući tremu među potencijalnim korisnicima i postojećim vlasnicima električnih vozila. Niz požara, od kojih se neki mogu pripisati grešci vozača, drugi se dešavaju nasumično u tranzitu, a treći dok vozila bezazleno stoje na parkiralištima, čine sumorno čitanje.

Postavlja se relevantno pitanje – da li su EV-ovi skloniji sagorevanju od njihovih kolega koji gutaju fosilna goriva? Zanimljivo je da podaci u Kini, najvećem svjetskom tržištu električnih vozila, ukazuju na suprotno. Učestalost zapaljenja vozila sa novim energentima u 2019. bila je samo 0.0049%, što je čak palo na 0.0026% od 2020. Tradicionalni automobili na benzin, s druge strane, imaju godišnju stopu požara od oko 0.01% do 0.02%, prema kineskom Odjelu za javnu sigurnost.

Zašto se onda ova EV vozila zapale? Odgovor se uvijek svodi na bateriju za napajanje, odgovornu za oko 31% slučajeva požara EV. Slaba provodljivost u litijumskim baterijama tokom brzog punjenja može da generiše značajnu toplotu, izazivajući toplotni beg. Nepravilno rukovanje od strane vlasnika tokom punjenja takođe može izazvati sagorevanje. Konačno, vanjske sile koje rezultiraju deformacijom baterije mogu uzrokovati kratki spoj unutrašnjih komponenti.

Takvo saznanje neminovno postavlja pitanje – kako spriječiti da se EV upali? Redovne provere održavanja akumulatora, bezbedne prakse punjenja, odupiranje nagonu da se petlja sa strujnim krugom vozila, pravilne navike u vožnji i adekvatan odmor baterije tokom dugih vožnji mogu značajno da umanje rizik od sagorevanja.

Međutim, ako se uprkos ovim merama predostrožnosti nađete usred požara EV, trenutna i odlučna akcija može sprečiti dalju štetu. Iznenadni miris paljevine ili oštar miris mogu signalizirati da se plastične komponente zapale zbog prevelike topline. Preporučuje se momentalno zaustavljanje vozila, nakon čega slijedi izlazak i pozivanje pomoći. Slična akcija je opravdana ako se tokom vožnje otkrije dim. U slučaju ozbiljnog sudara, ključeve treba odmah baciti – električni sistem EV se isključuje kada se ključevi izvade, smanjujući vjerovatnoću električnih nezgoda. U slučaju da se vrata vozila deformišu i ne mogu da se otvore, potrebno je odmah evakuisati pomoću razbijača prozora. Konačno, s obzirom na to da zapaljena baterija EV može dostići temperaturu od 1000°C i ispušta otrovne plinove, treba održavati sigurnu udaljenost od vozila koje gori.

Dok jurimo prema potpuno električnoj budućnosti, budnost, svijest i spremnost mogu osigurati da naše putovanje ne bude narušeno neželjenim olujama. Pa ipak, uprkos sporadičnim požarima, bitno je zapamtiti da su električna vozila tu da ugase mnogo veći pakao – egzistencijalnu krizu klimatskih promjena.

Ostavite odgovor

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *